12.8.2020 10:49
Vijesti
Home » ANALIZE » Crna Gora i ekonomija: Kako su Turci osvojili mora i planine
Crna Gora i ekonomija: Kako su Turci osvojili mora i planine

Crna Gora i ekonomija: Kako su Turci osvojili mora i planine

Gotovo svaki treći strani biznismen koga možete sresti u Crnoj Gori dolazi iz Turske, pokazuju podaci Uprave za statistiku MONSTAT. Najviše stranih investicija je u Podgorici i Budvi, a upravo u ovom primorskom centru prodavnicu tekstilnih suvenira i ljetnjih rekvizita ima Bertan, piše BBC na srpskom.

“Došli smo u Crnu Goru zbog blizine Turske – tamo će uvijek biti dio posla jer je Turska jedan od važnih igrača, ne samo u tekstilnoj industriji. Snažna motivacija je i postojanje eura kao valute – velika je prednost raditi i unovčavati svoj posao u snažnoj valuti”, kaže ovaj biznismen uz napomenu da se sve što prodaje pravi u Turskoj, a dizajnira u Crnoj Gori.

I dok statistika bilježi više od 3600 preduzeća čiji vlasnici imaju turski pasoš, crnogorska Agencija za investicije ove brojeve posmatra nijansiranije.

“Na tržištu je aktivno 300-400 privrednih subjekata čiji su vlasnici turskog porijekla, a od toga mi ozbiljnim investitorima smatramo četiri, pet firmi koje su uložile veliki kapital u Crnoj Gori i još pedesetak koji se bave turističkim uslugama”, kaže za BBC na srpskom Andrej Lakić iz ove agencije.

U izvještaju Uprave za statistiku, koji predstavlja situaciju u 2019. godini, navodi se da u Crnoj Gori na drugom mjestu po brojnosti posluju ruske firme, a potom srpske i ukrajinske.

Čime Crnogorci privlače Turke?

Ako se uporedi statistika koja broji strana preduzeća u Crnoj Gori u 2018. i 2019. godini, dolazi se do zaključka da se za samo godinu dana njihov broj uvećao gotovo za 50 odsto.

“Način na koji Crna Gora privlači investicije je veoma primamljiv – otvaranje firme uz početni kapital od jednog eura, jednostavne procedure, po devet odsto poreza na dobit i dohodak fizičkih lica, činjenica da se domaći i strani investitori tretiraju jednako”, kaže Lakić.

On tvrdi da je turski kapital prisutan kroz nekoliko ključnih investicija.

“Imamo Zirat banku koja učestvuje u finansijskom sektoru, turskog investitora koji je kupio hotel Fjord u Kotoru što bi ovom gradu konačno trebalo da donese veliki smještajni kapacitet, a turska firma Toščelik gazduje Željezarom u Nikšiću”, rekao je on.

Spisak mjera kojima crnogorska vlada privlači turske i druge strane investitore preklapa se umnogome sa sličnim projektima vlada u regionu.

Turska Halkbanka posluje u Srbiji, a njen predsjednik Izvršnog odbora Kenan Bozturk za BBC na srpskom nabraja šta je to što privlači kompanije iz njegove zemlje u region jugoistočne Evrope.

“Pogodnosti u regionu, relativno niska cijena rada, relativno niska cijena struje i gasa, prihvatljivi nivoi poreza i PDV-a, kao i razvijenost i raznovrsnost tržišta. Tu su i lak pristup trećim tržištima zahvaljujući trgovinskim sporazumima, strateški dobra lokacija, geografska i kulturološka bliskost i evropska perspektiva ovih zemalja”, navodi Bozturk.

“Sukob” kvantiteta i kvaliteta investicija

Koliko statistika može biti varljiva, najbolje se vidi iz poređenja izvještaja dvije institucije u Crnoj Gori.

Centralna banka Crne Gore objavljuje podatke o visini stranih investicija, dok Uprava za statistiku publikuje podatke o broju preduzeća sa stranim vlasnicima.

Prema podacima za 2019. godinu, broj preduzeća sa stranim vlasnicima uvećao se za čak 47,8 odsto u odnosu na 2018. godinu.

Ipak, neto priliv stranih direktnih investicija u istom periodu uvećao se daleko manje – za 6,9 odsto.

Dok su kompanije sa turskim vlasnicima najbrojnije, ukupne investicije iz ove zemlje su tek na desetom mjestu.

Kad isplivaju nejednakosti

Kada opisuje ekonomsku klimu u regionu, turski bankar Bozturk reći će da je ambijent u jugoistočnoj Evropi generalno povoljan.

“Vlasti u regionu čine značajne napore da bi popravile poslovno okruženje. Ipak, i dalje postoji prostor za smanjenje birokratije i bolju primjenu propisa”,  dodao je on.

Crnogorska Agencija za investicije svjesna je da statistika otkriva neke od nejednakosti koje dodatno opterećuju privredu.

Čak četvrtina preduzeća sa stranim vlasnicima bavi se trgovinom, petina je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, da bi tek na treće mjesto došle firme iz oblasti građevine – industrije nema ni na vidiku.

“To je jedna od stvari za koje ćemo u narednom periodu imati sastanke i inicijative, da bismo radili na diverzifikaciji ponude i prelaženje na sektore koji su manje ranjivi na spoljne prilike poput pandemije. Kao ključne vidimo sektore proizvodnje, gdje je drvoprerada veliki potencijal Crne Gore, kao i poljoprivreda”, kaže Andrej Lakić.

Ništa manje problematična nije ni geografska nejednakost.

Po nešto manje od trećine stranih preduzeća registrovano je u Podgorici i Budvi – ostatak se nalazi na primorju, dok na sjeveru Crne Gore nema nijedne opštine koja je sjedište za bar jedan odsto stranih preduzeća.

“Za sjever su važni razvojni projekti u oblasti turizma kroz dodjelu ekonomskog državljanstva, gdje bi se u tom dijelu zemlje gradili hoteli i tako privukle investicije”, kaže Lakić iz Agencije za investicije.

Projekat dodjele ekonomskog državljanstva predstavlja inicijativu Vlade Crne Gore da stranim državljanima omogući sticanje crnogorskog pasoša u zamjenu za investiranje u projekte koji su označeni kao posebno značajni za privredu zemlje.

Sa turskim pasošem u džepu, Bertan je u Budvi naučio da primorje nudi velike poslovne mogućnosti, ali i donosi izazove.

“Teško je prilagoditi se ritmu života obale – zima je jako tiha, a ljeto baš dinamično pa mi je bilo potrebno vremena da pravilno rasporedim posao tokom godine. Kada su mi potrebni delovi za mašine ili sirovine, moram da čekam – a na to nisam navikao, pa sam morao i da promenim koncept zaliha”, napominje on.

Ipak, morski život učinio je stvari lakšim.

“Ne mogu reći da su prirodne ljepote Crne Gore bile faktor u donošenju odluke, ali ubrzo po dolasku otkrio sam ih, pa i dalje uživam u njima”, kaže on.

www.cdm.me

BBC na srpskom

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.