Najveći je grad u Turskoj. Važno industrijsko, komercijalno i kulturno središte regiona. Jedna od najvećih metropola na svijetu. Pored toga, Istanbul se ističe još jednom značajnom činjenicom – budžetom većim od GDP-a 80 zemalja, uključujući Albaniju, Makedoniju i Armeniju.
Iako zvuči pomalo šokantno, početkom prošle sedmice je Gradska uprava Istanbula je zaključila rekordni budžet za 2015. godinu u iznosu od 31,9 milijardi lira, odnosno 13,7 milijardi dolara, što je budžet koji premašuje sredstva 19 turskih ministarstava.
Ogromna suma povlači sa sobom i pitanje kojom brzinom grad raste i na koji način upravljati rastom, naročito iz perspektive populacije i transporta.
Ekonomski stručnjaci smatraju da je za rastuću populaciju u Istanbulu budžet od 31,9 milijardi lira, koliko god astronomski zvučao, u suštini razumna suma.
“Istanbul ima zvanično oko 15 miliona stanovnika, što je populacija veća od populacije 130 zemalja svijeta. Nezvanično, populacija je premašila brojku od 17 miliona ljudi, uzimajući u obzir neprijavljene građane, te domaće i strane posjetioce,” kaže Firat Polat, generalni koordinator Platforme ekonomista, turske konsultantske kompanije.
Polat smatra da je upravo ogromna istanbulska populacija ta koja generiše njegov ogromni budžet: “Budžet od 31,9 milijardi turskih lira se čini dostatnom sumom za upravljanje ovim mega-gradom i njegovom populacijom.”
Prema izvještaju Ujedinjenih nacija iz 2014. godine, broj megapolisa – gradova sa više od 10 miliona ljudi, utrostručio se u posljednje 24 godine. Danas na svijetu postoji 28 megopolisa, među njima: Tokio, Šangaj, Peking, Sao Paulo, Nju Jork, Meksiko Siti, Bombaj, Osaka, Nju Delhi i Daka. Istanbul je na 23. mjestu na svjetskoj rang listi megapolisa.
“Primjera radi, prije pet godina, na početku 2010. godine, u Istanbulu je živjelo 13 miliona ljudi, a budžet Gradske uprave je iznosio 17,9 milijardi turskih lira,” prenosi Polat.
“Broj stanovnika se povećao za 20 posto u posljednjih pet godina, a budžet je skočio za skoro 75 procenata. Budžet je znatno veći nego porast populacije, što je u svakom slučaju normalno.”
Međutim, eksperti smatraju da gusto naseljena urbana područja iako pružaju određene dobrobiti, donose i izazove poput problema u saobraćaju, saobraćajnih gužvi, zagađenja i nezaposlenosti.
“Masa ljudi koja hrli prema Istanbulu, napravila je dosta problema. Obzirom na to kakva je politika, čini se da je nemoguće zaustaviti rast populacije u gradu,” smatra Polat.
Stručnjaci misle da je prvi i najveći problem u gradu transportni sistem.
“Već dvije decenije, Istanbul se bori da nađe riješenje za ovaj problem,” kaže Mustafa Ilidžali, konsultant za javni promet pri Gradskoj upravi Istanbula. “Vrijeme potrošeno u prometnim gužvama u Istanbul ugodišnje košta oko pet milijardi dolara,” tvrdi Ilidžali.
Polat, slično tome, kaže da je u direktnoj proporciji sa porastom populacije, najveći dio budžeta u Istanbulu, za 2015. godinu, rezervisan upravo za transport.
“Blizu pet milijardi turskih lira će biti dodijeljeno investicijama u transport. Istanbul je metropola, koja još uvijek nije ostvarila sve investicije u transport. Proširivanje željeznice i realiziranje investicija u sektoru transporta predstavlja ozbiljan trošak,” kaže Polat.
Istanbul je, nakon Moskve, saobraćajno najzakrčeniji grad na evropskom tlu, podaci su najveće evropske kompanije za navigacijske sistema – TomTom.
U posljednjih nekoliko godina, grad istrajno pokušava da se obračuna sa ovim problemom. Samo u posljednjih 10 godina je utrošeno 32 milijarde turskih lira u transportni sektor u gradu. Podvodna željeznička linija Marmaray, preko moreuza Bosfor, koštala je osam milijardi turskih lira. Preko tunela je u prvih šest mjeseci prevezen 21 milion putnika, podaci su Turskog statističkog instituta (TUIK).
Metrobus sistem, koji je implementiran 2007. godine, sada se prostire na 52 kilometra, povezujući više od 40 stanica. Postao je najpopularniji oblik javnog transporta u Istanbulu. Na trenutnih 150 kilometara, grad planira dodati 600 kilometara podzemne željezničke linije do 2019. godine.
Treći most preko Bosfora je trenutno u izgradnji, a očekuje se da će biti završen do kraja 2015. godine. Građevinska kompanija IC ICTAS, koja je preuzela izgradnju mosta, tvrdi da će to biti najširi (59 metara), najduži (1048 metara) i najviši (320 metara) na svijetu.
Upravo projekti ogromnih razmjera, poput ovoga, pomažu da se podmiri povećanje budžeta: “Urbana transformacija i izgradnja infrastrukture će se ubrzati u 2015. godini,” kaže Polat.
Od ukupnih finansija rezervisana za Istanbul, oko 4,7 milijardi lira je rezervisano za okolišne projekte.
Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AK Parti) planira do 2023. godine provesti radove na urbanoj transformaciji u Turskoj vrijedne 400 milijardi dolara. Istanbul prednjači u većini razvojnih projekata.
U najvećem turskom gradu se trenutno provode brojni projekti renoviranja; neke se zgrade ruše jer nisu otporne na zemljotrese, dok se druge renoviraju zbog interesovanja stranih kupaca.
Osim toga, zaživjeli su i veliki projekti poput Kanal Istanbul, obnove Trga Taksim i izgradnje trećeg aerodroma.
Vladina politika pretpostavlja da će ubrzana urbanizacija i unaprijeđivanje infrastrukture od Istanbula učiniti privlačnije tržište za region i svijet.
Istanbul je u 2013. godini sam u državni budžet dodao 68,2 milijarde dolara, što je 39,05 posto državnog budžeta. Zauzvrat je u njemu potrošeno 7,8 milijardi dolara iz državnog budžeta.
Na cijelu provinciju kojoj Istanbul pripada otpada preko pedeset posto vrijednosti izvoza iz Turske za 2014. godinu, prema izvještaju Skupštine turskih izvoznika.
S porastom populacije, rasti će i broj projekata, kaže Polat i zaključuje: “Sve ove investicije i izgradnja u Istanbulu, znači da će se njegov budžet svake godine samo dodatno rasti.”
(AA)
TRTBOSANSKI