Sultan Ahmetova džamija, popularno nazvana “Plava džamija”, smještena je u neposrednoj blizini Aja Sofije, naspram antičkog hipodroma i bizantinske carske palače.
Plava džamija u Istanbulu sagrađena je u osmanskom periodu, sa karakterističnim kaskadnim kupolama i šest minareta. Osim toga, svrstava se i među najimpesivnija vjerska zdanja u cijelom svijetu. Njenom arhitekturom preovladavaju klasični osmanski, pomiješani sa nešto bizantinskih elemenata.
Unutrašnjost džamije, koja fascinira mnoge, obložena je sa 21 hiljadom i 43 ručno izrađene keramičke pločice i više od petest različitih motiva tulipana. Među dekoracijama njene unutrašnjosti su i kur’anski ajeti, djelo Sejjid Kasim Gubarija, istaknutog kaligrafa tog vremena.
Ništa od njene vanjštine ne podjeća na plavo – uprkos imenu Plava džamija. Za taj epitet je zaslužna boja njenih unutrašnjih zidova. Jedinstvena je i po njenih šest minareta, jer su džamije građene u tom dobu imale najviše četiri.
U isto vrijeme, izbila je kotroverza zbog gradnje džamije sa šest minareta, jer je jedino Mesdžid-ul Haram u Mekki svojedobno imao isto toliko. Sultan Ahmet I je riješio i taj problem, šaljući sredstva za izgradnju sedmog minareta na velikoj džamiji oko Ka’be.
Izgradnja džamije je počela 1609. godine, kada je osmanski sultan Ahmet I odlučio graditi bogomolju koja će biti bolja od Aja Sofije. Imenovao je carskog arhitektu Sedefhar Mehmet Agu za predvodnika projekta izgradnje džamije. Izgradnja je trajala sedam godina, a džamija je svoja vrata vjernicima otvorila 1616. godine. Sultan Ahmet I je preselio na vječni svijet samo godinu dana nakon završetka izgradnje njegovog remek djela, u 28. godini života, a ukopan je u njenom haremu, gdje se danas nalaze i mezari njegove supruge i trojice sinova. Kao i uz mnoge druge džamije iz tog doba, uz nju su sagrađena turbeta njegovog vakifa, medresa i bolnica.
– Jedina džamija u Istanbulu sa šest minareta –
Iako je jedinstvena džamija u Istanbulu, po broju minareta, Sultan Ahmetova džamija nije i jedina islamska bogomolja sa šest minareta u Turskoj. Postoje još dvije takve. Jedna je Hazreti Mikdat džamija u Mersinu, na jugu Turske; druga je Sabanci Merkez džamija u Adani, takođe na jugu Turske.
Plava džamija je tako velika da može primiti na hiljade vjernika. “U svakom trenutku, u Plavoj džamiji može klanjati oko 20 hiljada ljudi,” kazao je Ishak Kizilaslan, imam Plave džamije, za Anadolu Agency. “Na kojoj je 260 prozora, pa u poređenju sa ostalim džamijama, koje su sponzorisali sultani, prima mnogo više sunčeve svjetlosti.”
Sultan Ahmetova džamija je osim za vjerske obrede popularno mjesto i za brojne turiste. “Oko 20 hiljada turista dnevno posjeti ovu džamiju. Iznenađeni su kad dođu ovdje; naviše iz razloga što mogu razgovarati sa imamom džamije, direktno,” kazao je Kizilaslan.
Mnogi turisti koji su je posjetili tvrde da je drukčija od ostalih džamija. “Ovo je prvi put da sam u džamiji. Prelijepo je. Po nečemu je drukčija od ostalih,” kazao je turista iz Kine.
“Džamije ovdje su uveliko drukčije od onih koje sam vidio ranije. Do sada sam posjetio one manje. Ovo je najveća džamija koju sam do sada vidio,” utisci su jednog Italijana.
– Plavu džamiju posjetili papa Benedikt XVI i Barack Obama –
Mnogi su svjetski državnici i velikodostojnici uz Aja Sofiju posjetili i Sultan Ahmetovu džamiju, prilikom boravka u Turskoj. Među njima, papa Benedikt XVI i američki predsjednik Barack Obama.
Kada je papa ušao u džamiju, zastao je na momenat, zatvorio oči i uživao u miru i tišini. Njegova historijska posjeta desila se 2006. godine. Značajna je po tome što je to tek drugi put u historiji da je kršćanski poglavar posjetio muslimansku bogomolju.
Nakon posjete Plavoj džamiji, papa je kazao da će Turska “biti most za prijateljstvo i saradnju između Istoka i Zapada” te se zahvalio turskom narodu za simpatije koje je pokazao tokom njegovog boravka.
Američki Predsjednik Barack Obama je 2009. godine boravio u posjeti Istanbulu i tom prilikom pored Aja Sofije, posjetio i Sultan Ahmetovu džamiju, smještenu u neposrednoj blizini.
(AA)