Turska bira predsjednika

RECEP TAYYIP ERDOGAN

Izborna deklaracija

Premijer i kandidat za predsjenika Republike, Recep Tayyip Erdogan, objavljujući kandidaturu proklamavao je i svoju viziju.

“Naš narod po prvi puta direktno bira predsjednika Republike koji predstavlja državu – Republiku Tursku i nacionalno jedinstvo. Ovo je historijski događaj,” rekao je Erdogan, te naglasak stavio na ‘Novu Tursku’.

Stotu godišnjicu Republike Turske, Erdogan je proglasio velikim ciljem, te je za 2023. godinu objavio četiri temeljna cilja:

Vizija nove Turske

Recep Tayyip Erdogan ovako ocrtava svoju viziju:

“Nova Turska je Turska u kojoj su pomireni država i narod, historija i geografija. Nova Turska je razvijena, bogata i snažna Turska. Nova Turska je Turska koja se uzdiže na društvenom blagostanju, velikoj privredi, stabilnoj politici i naprednoj demokratiji.  Nova Turska je svjetska država u kojoj će svaki čovjek biti ponosan što je državljanin Turske.  Nova Turska će biti Turska koja je otvorenija prema svijetu, transparentnija, koja će biti lider. Nova Turska će biti Turska koja još više služi miru, pravdi i jednakosti u regiji i svijetu. Nova Turska će biti Turska koja je lider u znanju, proizvodnji i upravljanju.  Nova Turska će biti Turska koja je velika i koja je predvodnik.”

Ko je Recep Tayyip Erdogan ?

Porijeklom iz Rizea, Recep Tayyip Erdogan rođen je 26. februara 1954. U Istanbulu je 1965. godine završio Osnovnu školu Kasimpaša Pijale, a 1973. i medresu u Istanbulu. Studirao je na Fakultetu za ekonomske i upravne nauke Univerziteta Marmara, gdje je 1981. godine diplomirao.

Od 1969. pa sve do 12. septembra 1980. godine, kada se dogodio državni udar, igrao je fudbal u amaterskoj ligi. U istom periodu zanimao se i za politiku.

U srednjoj školi i na fakultetu, Redžep Tajip Erdogan je bio aktivan u Turskom nacionalnom savezu učenika i studenata, 1976. godine izabran je za predsjednika Omladinske organizacije MSP-a za Beyoglu, a iste godine i za predsjednika Omladinske organizacije MSP-a za cijeli Istanbul. Na toj dužnosti je ostao do 1980. Nakon 12. septembra, kada su zatvorene političke stranke, prelazi u privatni sektor gdje je radio kao konsultant i menadžer.

Politici se aktivno vraća 1983. godine. Iste godine kada je osnovana stranka Refah – 1984., postaje predsjednik Općinske organizacije Refah stranke za Beyoglu, a 1985. Predsjednik gradske organizacije u Istanbulu i član glavnog odbora Refah stranke.

27. marta 1994. godine, Recep Tayyip Erdogan je na lokalnim izborima izabran za gradonačelnika Istanbula. Turski megapolis je dobio drukčijeg lidera.

Prilikom obraćanja narodu u Siirtu, 12. decembra 1997. godine,  Recep Tayyip Erdogan je pročitao stihove iz knjige koju je inače Ministarstvo obrazovanja preporučilo nastavnicima i zbog toga je osuđen na zatvorsku kaznu, te je smijenjen sa dužnosti istanbulskog gradonačelnika.

Nakon četiri mjeseca provedenih u zatvoru, Erdogan započinje osnivanje nove stranke. Tako 14. avgusta 2001. godine zajedno sa prijateljima osniva Stranku pravde i razvoja (AK partija), te biva izabran za njenog predsjednika od strane Vijeća osnivača. Pobjedom na opštim izborima 2002. godine AK partija dobija dvotrećinsku većinu u parlamentu i preuzima vlast.

Zbog sudske odluke Erdogan se nije mogao kandidovati na izborima 2002. godine, a nakon izmjene zakona i uklanjanja prepreke, 9. marta 2003. biva izabran za zastupnika u parlamentu.

15. marta 2003. Recep Tayyip Erdogan preuzima dužnost predsjednika vlade, gdje ostvaruje mnoge uspjehe uz stalno i aktivno prisustvo u vanjskoj i unutarnjoj politici.

Kao lider AK partije bio je predvodnik na svim izborima, na opštim izborima 22. jula 2007. osvaja 46,6 posto, a 12. juna 2011. 49,8 posto glasova.

Recep Tayyip Erdogan je oženjen i otac četvoro djece.

EKMELEDDIN IHSANOGLU

Izborna deklaracija

Kandidat za predsjednika Republike, Ekmeleddin Ihsanoglu, na slijedeći je način ukratko predstavio svoju viziju:

“Probleme unutrašnje i vanjske politike riješiti saradnjom cijelog parlamenta uz uzajamno poštovanje i uvažavanje.

Pred svim ‘podjelama’ kao što su: aleviti – suniti; Kurdi – Turci; vjernici – ateisti, stati u odbranu ‘jedinstva’.

Biti pristran u očuvanju vrijednosti Republike i demokratije, vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, kao i svih prava i sloboda.

Pozvati stranke u parlamentu na saradnju u cilju anuliranja dugovanja po kreditima i kreditnim karticama…”

Ko je prof. dr. Ekmeleddin Ihsanoglu?

Rođen je 26. decembra 1943. godine u Kairu. U Egiptu završava srednju školu, te studira prirodne nauke na Univerzitetu Ajn Šems.

Godine 1970. dolazi u Tursku i započinje službu na Univerzitetu Ankara. Godine 1972. ženi se farmaceutkinjom Fusun Bilgič. Otac je troje djece. Nakon završenih doktorskih stija na Prirodoslovnom fakultetu Univerziteta Ankara, odlazi na engleski univerzitet Exeter gdje nastavlja sa akademskim radom.

Godine 1980., na prijedlog Organizacije islamske saradjne (OIC), imenovan je predsjednikom novoosnovanog Istraživačkog centra za islamsku historiju, umjetnost i kulturu (IRCICA) u Istanbulu.

Godine 1984. postaje profesor na Prirodoslovnom fakultetu Univerziteta Istanbul.

U periodu 2004-2014, Ihsanoglu vrši dužnost Generalnog sekretara Organizacije islamske saradnje (OIC).

Izborna deklaracija

Kandidat za predsjednika Republike, Selahattin Demirtaš iznosi svoje ciljeve:

“Cilj nam je sistem gdje se država smanjuje, a građani rastu. Ne želimo državni nego narodni nadzor. Proces rješavanja je proces koji će se odvijati istovremeno sa demokratizacijom Turske. Treba priznati pravo na vjersku službu na maternjem jeziku. Treba omogućiti da svako slobodno živi svoj društveni život.  Treba dignuti sve barijere u oblasti društvenog organizovanja.”

Ko je Selahattin Demirtaš?

Selahattin Demirtaš je rođen 10. aprila 1973. u selu Palu kod Elaziga.

Oženjen i otac dvoje djece. Demirtaš je nakon završenog Pravnog fakulteta na Univerzitetu Ankara radio kao advokat. Bio je predsjednik Društva za zaštitu ljudskih prava u Diyarbakiru, a nakon toga i na vodećim pozicijama Fondacije za ljudska prava Turske i Amnesty International-a za Tursku.

U 23. Sazivu Velike narodne skupštine Turske bio je izabran kao zastupnik iz Diyarbakira, a od februara 2010. obavlja i dužnost potpredsjednika Stranke mira i demokratije (BDP). Na opštim izborima 2011. godine, izabran je u parlament kao nezavisni kandidat iz Hakarija.

Trenutno vrši dužnost potpredsjednika Stranke narodne demokratije (HDP) koja i istakla njegovu kandidaturu za predsjednika Republike.

www.trtbosanski.com