Mišićno-koštani sistem: Ortopedi vrhunske klase
Ortopedija je oblast medicine specijalizovana za dijagnostikovanje, liječenje i prevenciju poremećaja
mišićno-koštanog sistema. Ovi poremećaji mogu zahvatiti kosti, zglobove, mišiće, ligamente, tetive i
nerve. Ortopedija obuhvata i posebne discipline kao što su sportska ortopedija i ortopedska
onkologija, od kojih svaka ima posebnu svrhu u liječenju bolesti mišićno-koštanog sistema.
Sportska medicina i ortopedija
Sportska ortopedija usmjerena je na liječenje povreda i povezanih stanja nastalih fizičkim
aktivnostima. Specijalisti ortopedije dijagnosticiraju i liječe brojne probleme uzrokovane sportskim
povredama. Takve povrede mogu biti različite, od manjih uganuća do složenih preloma i povreda ili
pucanja ligamenata. Za saniranje oštećenih zglobova, tetiva i ligamenata koriste se tehnike poput
artroskopske hirurgije. Cilj liječenja je pomoći sportistima i aktivnim pojedincima da se vrate na nivo
vrhunskih performansi, i da se u isto vrijeme spriječe buduće povrede. Taj se cilj može postići
prilagođenim programima rehabilitacije i strategijama za prevenciju povreda.
Ortopedska onkologija
Ortopedska onkologija bavi se dijagnostikovanjem i liječenjem tumora koji zahvataju mišićno-koštani
sistem. Ti tumori mogu biti benigni ili maligni i nastaju u kostima, mekim tkivima ili hrskavici.
Specijalisti ortopedske onkologije primjenjuju multidisciplinarni pristup u rješavanju ovakvih stanja.
Rješenja mogu uključiti hirurško uklanjanje tumora, rekonstrukciju zahvaćenih dijelova, hemoterapije
i terapije zračenjem te praćenje eventualnog ponovnog pojavljivanja bolesti. Cilj je obezbjediti
sveobuhvatnu zaštitu kojom se garantuju najbolji rezultati uz očuvanje funkcionalnosti i
pokretljivosti.
Koji su najčešći ortopedski zahvati i njihovi uzroci?
Najčešćim ortopedskim operacijama rješavaju se različita stanja koja mogu biti posljedica
degenerativnih bolesti, traumatskih povreda, prekomjernog opterećenja ili strukturalnih
abnormalnosti. Potpuna zamjena koljena ili kuka (TKR/THR) primarno se bavi problemom
degeneracije zglobova koja je uzrokovana osteoartritisom, dok su artroskopski zahvati, poput
popravke ACL-a ili intervencije na meniskusu, usmjereni na sportske povrede ili opterećenja koja se
ponavljaju. Saniranje rotatorne manžetne za cilj ima popravku napukle tetive zbog prekomjernog
opterećenja, nekakve traume ili zbog starenja, dok se spinalne fuzije bave nestabilnostima,
prelomima ili degenerativnim bolestima diska. Rekonstrukcija ACL-a rješava probleme nastale
pucanjem ligamenta koje nastaje zbog naglih pokreta ili zbog sportskih trauma. Otpuštanje karpalnog
tunela ublažava kompresiju centralnog nerva u zglobu. Saniranje preloma s unutrašnjom fiksacijom
stabilizuje ozbiljne prelome izazvane nezgodama, padovima ili povredama u sportu. Ovi hirurški
zahvati, ključni za vraćanje funkcije i smanjenje bola, zahtijevaju precizno dijagnostikovanje uz
prilagođene terapije koje se baziraju na specifičnom ortopedskom stanju i njegovom osnovnom
uzroku.
Koje su najčešće sportske povrede i hirurška rješenja?
Najčešće sportske povrede koje se liječe operacijama uključuju pucanje prednjeg ukrštenog
ligamenta (ACL), hirurško saniranje ili rekonstrukciju, pucanja meniskusa koji se mogu liječiti
sanacijom ili parcijalnom meniscektomijom kao i pucanje rotatorne manžetne koje zahtijevaju
artroskopsku sanaciju ili rekonstrukciju. Labralne naprsline u ramenu ili kuku takođe mogu biti razlog
za artroskopski zahvat, sanaciju ili uklanjanje oštećenog tkiva. Pucanja ligamenata gležnja, ozbiljni
prelomi, rupture tetiva (kao što su Ahilova tetiva ili tetiva bicepsa) i druge složene povrede mogu
zahtijevati hirurške metode poput stabilizacije, fiksacije hardverom ili sanaciju/rekonstrukciju tetive.
Odluka o hirurškoj metodi zavisi od različitih faktora kao što su ozbiljnost povrede, opšte zdravstveno
stanje pacijenta, o kom sportu je riječ i ciljevima nakon oporavka, pri čemu postoperativna
rehabilitacija igra ključnu ulogu u vraćanju optimalne funkcije i mobilnosti.
Koji su simptomi tumora kostiju?
Tumori kostiju mogu se manifestovati različitim simptomima, ali neki od najčešćih uključuju bol,
oticanje, crvenilo, kvržice, probleme s kretanjem i prelome. Najčešći opis je tup bol ili osjetljivost koja
se s vremenom pogoršava i može smetati noću ili tokom mirovanja. Oko zahvaćene kosti može se
uočiti oticanje i crvenilo, vidljive kvržice ili veće kvrge. Problemi s kretanjem i ukočenost zglobova
mogu se pojaviti ako je tumor u blizini zgloba, dok su kosti oslabljene tumorom sklonije prelomima. U
nekim slučajevima, prisutni su i uopšteni simptomi poput umora, neželjenog gubitka težine, povišene
temperature ili noćnog znojenja. Važno je napomenuti da svi ovi simptomi mogu biti posljedice i
drugih stanja, ali ako ih uočite, posebno u kombinaciji, važno je obratiti se ljekaru zbog pregleda i
postavljanja dijagnoze. Rana dijagnoza i liječenje bez odlaganja, ključni su faktori za efikasno liječenje
tumora kostiju.
Kako se liječe benigni tumori kostiju?
Pristup liječenju benignih tumora kostiju zavisi od brojnih faktora. Manji asimptomatski tumori mogu
se povremeno nadzirati bez direktne intervencije. Za tumore koji uzrokuju bol ili povećavaju rizik od
preloma, hirurško rješenje najčešća je opcija. U zavisnosti od veličine i položaja tumora, hirurzi se
mogu odlučiti za minimalno invazivne postupke poput kiretaže ili opsežnijih operacija. Nesteroidni
protivupalni lijekovi mogu se propisati kao rješenje, dok u slučajevima kada je uklonjen značajan dio
kosti, transplantacija kosti može pomoći u rekonstrukciji. Iako nije toliko česta, u posebnim
okolnostima može se razmotriti i primjena radioterapije. Odluku o liječenju obično donosi
multidisciplinarni tim, te se time obezbjeđuje prilagođeni pristup jer se u obzir uzimaju karakteristike
tumora i opšte zdravstveno stanje pacijenta. Iskusni, renomirani specijalista donosi ključne smjernice
za optimalno, personalizovano liječenje benignih tumora kostiju.
Kako nastaju tumori kostiju?
Tumori kostiju predstavljaju abnormalne izrasline ćelija koje se javljaju u kostima. Mogu biti benigni
ili maligni. Benigni tumori kostiju nisu kancerogeni i ne šire se na druge dijelove tijela, ali ipak mogu
uzrokovati probleme kompresijom zdravog koštanog tkiva. Maligni tumori kostiju su kancerogeni i
mogu zahvatiti i uništiti kost i obližnje tkivo, ili metastazirati u druge organe. Tumori kostiju mogu
nastati iz različitih vrsta ćelija, kao što su osteoblasti, osteoklasti ili ćelije hrskavice. Uzrok većine
tumora kostiju je nepoznat, ali neki faktori koji mogu povećati rizik uključuju nasljedne genetske
sindrome i prethodno izlaganje zračenju.
Koji je najčešći maligni tumor kostiju?
Najčešći maligni tumor kostiju je OSTEOSARKOM, poznat i kao osteogeni sarkom. Ova vrsta raka
nastaje u ćelijama kostiju i može uništiti zdravo koštano tkivo. Osteosarkom je najčešći kod osoba
uzrasta od 10 do 25 godina, ali može nastati bez obzira na starost. Često nastaje oko koljena,
bedrenoj kosti ili potkoljeničnoj kosti, ali se može pojaviti i u drugim kostima, u kuku, ramenu ili
karlici. Osteosarkom se najčešće liječi hemoterapijom i operacijom tokom koje se tumor i kost ili
dijelovi zahvaćene kosti uklanjaju.
montenegro@acibadem.com
www.acibadem.rs